Istraživanje Zdravstvenog opservatorija na nacionalnom uzorku pokazalo je da je razina zdravstvene pismenosti hrvatskih građana na samoj granici između problematične i adekvatne, a najviše problema imaju s pronalaskom, razumijevanjem i upotrebom informacija o zdravlju. Niska razina zdravstvene pismenosti povezana je s lošijim zdravljem, slabijim preživljenjem od različitih bolesti i većim troškovima skrbi.
Temeljem istraživanja izrađene su smjernice za razvoj javnih politika za unaprjeđenje zdravstvene pismenosti, u suradnji s Majom Horvat iz MAP Savjetovanja, koje bi dugoročno trebale utjecati na poboljšanje zdravlja građana, veće preživljavanje i smanjenje troškova skrbi.
Dokument smjernica predstavljen je Ministarstvu zdravstva 3. srpnja 2023. koje je istaknulo usklađenost teme sa planovima i radom Ministarstva kao i potrebu za razvojem partnerskog odnosa s građanima u osnaživanju razvoja svijesti, znanja i vještina o unaprjeđenju zdravlja i prevenciji bolesti (Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027.).
U ponedjeljak 10. srpnja 2023. u Udruzi gradova u Zagrebu, smjernice su predstavljene i vanjskim dionicima na multisektorskom sastanku na kojem su se okupili predstavnici udruga pacijenata (Udruga Krijesnica, Koalicija udruga u zdravstvu, Udruga Terra, RODA – Roditelji u akciji), medija (HRT, Faktograf.hr, Sindikat novinara Hrvatske i Agencija za elektroničke medije), Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” te ureda pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Svrha sastanka je bila razmjena mišljenja o smjernicama s ciljem doprinosa njihovoj provedbi te identifikacije mogućnosti suradnje između sektora.
Javnopolitičke smjernice o unaprjeđenju zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj za cilj imaju:
| 1. Unaprjeđenje i povećanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih informacija; 2. Razvoj osobnih kompetencija građana za bolje pronalaženje, razumijevanje, procjenjivanje i korištenje zdravstvenih informacija; 3. Razvoj institucionalnog okvira za provedbu, praćenje provedbe i vrednovanje novih aktivnosti zdravstvene pismenosti te pomaka u zdravstvenoj pismenosti. |
Jedni od ključnih zaključaka rasprave, a koji su već adresirani u samim smjernicama, su da manjak zdravstvene pismenosti ne može biti isključiva odgovornost građana i pacijenata, moramo opismeniti sustav i zdravstveno osoblje te uložiti napore za osposobljavanje medicinskog osoblja za učinkovitu komunikaciju s pacijentima. Na razini sustava potrebno je zagovarati i podržavati društvene promjene u kontekstu očuvanja i unaprjeđenja zdravlja.
Istraživanje je također pokazalo da 41% ispitanih građana ne zna procijeniti jesu li informacije o zdravstvenim rizicima u medijima pouzdane. Naime, hrvatski građani imaju relativno najviše teškoća u procjenjivanju pouzdanosti informacija o zdravstvenim rizicima u medijima, razumijevanju medijskih informacija o tome kako unaprijediti zdravlje te u korištenju informacija iz medija u svrhu zaštite od bolesti. Informacije o zdravlju iz medija je relativno teško razumjeti, procijeniti (u smislu pouzdanosti), a onda i upotrijebiti u svrhu zaštite od bolesti. “Uzroka tome je puno – od borbe za klikove, nedostatka specijaliziranih novinara za zdravstvo do kratkih rokova za objavu medijskih članaka“, navele su Ana Benačić iz Faktograf.hr i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske te novinarka na Hrvatskoj radioteleviziji.
Aleksandar Džakula, specijalist za organizaciju javnog zdravstvo sa Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” istaknuo je pak problem “neadekvatne pismenosti” zbog toga što pacijenti često dolaze do obilja pogrešnih zdravstvenih informacija.
.
Smjernice se snažno zalažu za razvoj novih akademskih kolegija i programa cjeloživotnog obrazovanja za unaprjeđenje komunikacijskih vještina liječnika i drugog medicinskog osoblja s ciljem prijenosa informacija pacijentima na jasan i razumljiv način, razvoj novih i unaprjeđenje postojećih komunikacijskih kanala javnozdravstvenih ustanova radi lakšeg snalaženja pacijenata u sustavu, jasnih nadležnosti i procedura za izdavanje nalaza i uputnica te razvoj javnih natječaja Ministarstva zdravstva koji bi stimulirali razvoj TV i radio emisija, javnih portala i drugih načina komuniciranja s ciljem širenja pouzdanih zdravstvenih informacija.
Također, prepoznata je važnost snaženja uloge ljekarnika u zdravstvenom opismenjavanju građana, a preporučuje se i razvoj nacionalnih smjernica za jasno označavanje medicinskih prostora radi lakšeg snalaženja pacijenata unutar zdravstvenih ustanova.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.